Ako su Vam ove brojke lišene svakog smisla, evo pojašnjenja: BMW 2002 turbo i Porsche 911 turbo bijahu prvi serijski auti s turbom, a na tržištu su se pojavili 1974.

Zanimljivo je kako je sve na svijetu podložno modi. Niti strojari nisu na to imuni. Osamdesete su vidjele uspon i pad turbo motora. I onda, na vrhuncu slave i moći, tiho, kako su došli tako su i otišli. I svi su odahnuli, a marketinški stručnjaci uzbudeno su objašnjavali sve prednosti usisnih motora: 'ravnomjerniji okretni moment, jednostavnija konstrukcija, manja potrošnja...' Samo (po)neki, usko specijalizirani modeli su preživjeli. Svrha? Pribavljanje homologacije za rally. Mohikanci poput Saaba nisu nikad ni odustali. I onda dode Audi A4 na tržište s turbo motorom obujma 1.8 litre, pet ventila po cilindru i 150 K5. Sjajan motor. Vuče odmah (najveći okretni moment već na 1750 o/min). Ne može stati u istu rečenicu s jednakim motorom bez turba. Zbilja dobar i čak niti ne troši sulude količine benzina. Ugladen. Drugima turbo ipak ne treba. Volkswagenov hir zvan mehaničko prednabijanje pomoću G punjača doživio je krah. Nisu predvidjeli da će se ta stvar tako brzo trošiti, a reparatura se pokazala kao (pre)skup hobi (dvije do tri tisuće DEM). I? Novi Golf ima turbo motor iz A4..., a nosi oznaku GTI.

Peugeot nekako istovremeno radi nešto slično: motor obujma dvije litre dobiva turbo i 147 KS. Ovo nije motor za GTI, nego za 806, a onda i za 406. Gospodski motor, namijenjen komforu, a ne divljanju. 306 GTI dobiva preko 160 KS i šest brzina u mjenjaču.

Sve je to zgodno i krasno, ali u kraIjevskoj klasi za (dobrostojeći) puk caruju usisni motori. BMW je davno rekao da nakon početnog zanosa krajem 70-ih ne namjerava prednabijati svoje otto motore. Mercedes postupa slično. I zbilja: M3 ima 286 KS, a potom iz 3.2 litre i punih 321 KS. Mercedes AMG C36 ima u početku isto oko 280 KS, a sadašnji C43 i nešto više od 300 KS. Audia nema nigdje i onda u Frankfurtu predstavljaju svoj S4. V6, 2.7 litara, 30 ventila, Biturbo, 400 Nm, Quattro. I dode auto i do nas. Ubrzava zaista jako dobro. Zvuk malo pretih, ali vrlo dobar. Sjećanja naviru, usporedbe se nameću same od sebe. I, konačno, dvojba se (po tko zna koji put) javIja: turbo da ili ne? M3 bez ili S4 sa. Stvari stoje ovako: S4 malo brže krene (quattro), ali M3 ide bolje (OK, 321 je dosta više od 265). Karakter motora u M3 je trkaći, onda športski pa opet trkaći. S4 je elastičniji. I žedniji. Puno žedniji. Kako žedniji! M3 će Vam divljanje uredno naplatiti s 13,8 do 13.9 litara na sto kilometara. S4 toliko pokaže kad se vozite nizbrdo. Prosjek divljanja iznosi oko 20. Litara na sto kilometara; (i) to je turbo...

I sad imate dva motora, oba su state of the art. Recimo da potrošnja nije od presudnog značaja (kad date tolike novce za auto, onda to i nije daleko od istine), ali gledano čisto s praktične strane stvar ne štima. Teško mi se bilo mentalno naviknuti da u auto natočim benzina do vrha (obujam 62 litre), a onda board computer pokaže da mogu s njim prevaliti još 280 km!

Zaključak? Parafrazirat ću jednog uvaženog kolegu koji je prije dosta godina izjavio: ako turbo onda diesel, ako diesel, onda turbo. Recimo da je to cijela istina. Audi 1.8 turbo sa 150 KS? Pravila postoje da bi ih iznimke mogle kršiti i tako potvrdivati. Ja? Uvijek radije usisni otto. Gordon Murray je za McLaren F1 tražio najbolji motor na svijetu. BMW ga je napravio. Bez turba. To ipak nešto znači.

PS. Malo hvale nikad ne škodi: Imam ugodnu dužnost čast i obavezu obavijestiti cijenjeno čitateljstvo da je Vaš kolumnist diplomirao i tako postao prvi član HUAN-a čiji akademski stupanj obrazovanja ima veze s motorima (konkretno: Razvodni mehanizam Ottovog motora).