215 / 40 R 16

• 215 = širina gume u milimetrima (misli se na njen najširi dio), što će reći da je ova guma široka 21.5cm.
• /40 = postotak visine gume. U ovom primjeru je to 40% od 215mm (širine) = 86mm.
• R = znaći da se radi o radijalnoj gumi.
• 16 = promjer naplatka na koju se montira guma - u inčima. U ovom slučaju 16".

• kombinacijom gornjih brojeva možete izračunati promjer vašeg kotača. Taj podatak Vam je prilično bitan ukoliko želite na automobil montirati kotač drugih dimenzija nego što je standardni. Npr. promjer navedenog kotača je: 16" + 2× 86mm = cca. 57.8 cm. Svakako se nastojte držati dimenzija koje preporučuje proizvođač (oni baš nisu gluplji od Vašeg vulkanizera) jer nije samo promjer kotača jedini i važan parametar kod bildanja ovjesa...
• Ponekad se ispred svih ovih oznaka stavlja slovo P što samo označava da se radi o gumi za putnički (passenger) automobil, dok one za teretna vozila imaju oznaku LT (light truck)...
• Ukoliko nije naveden parametar postotka visine gume, podrazumijevana vrijednost je 82%.
• Formula za proračunavanje promjera gume u Excelu glasi: =(( C1*25.35)+(2*A1*B1/100))/10 , (naravno, u polju A1 se nalazi širina gume, u polju B1 postotak visine, a u C1 promjer u inčima - ako dobiveni iznos pomnožite sa pi dobit ćete opseg gume).
• Ako na autu zamijenite gume (kotače) i stavite nove koje imaju veći promjer onda će Vam automobil slabije ubrzavati, ali će imati bolju krajnju brzinu (do neke mjere)... Ako stavite gume manjeg promjera, onda će bolje ubrzavati, ali ćete imati manju maksimalnu brzinu...
• Standardne dimenzije guma za "kompaktne" automobile srednje klase se kreću u koracima: 155 R 13, 175/70 R 13, 185/60 R 14, 195/50 R 15... sve ove gume imaju (skoro) isti promjer, i kada ih sve montirate na isti automobil onda ne bi trebalo doći do gubitka performansi... Ali tu treba paziti na komponentu zvanu masa kotača koja nije zanemariva iako se radi o par kg razlike... Naime, nije isto natovariti 10 kg u prtljažnik i 10 kg direktno na kotač!

82 V

• 82 = indeks max. mase koju guma može podnijeti. Ova oznaka se odnosi na masu po kotaču. Svaka guma u pravilu pored ovog indeksa ima dodatni natpis koliko kilograma odn. pound-a podnosi.
• V = indeks brzine do koje se smije koristiti guma. Ovaj indeks se odnosi na idealne uvjete !

  Neki od indeksa mase
  Oznaka	Max. masa		Oznaka	Max. masa
  70	335 kg		90	600 kg
  75	387 kg		95	690 kg
  80	450 kg		100	800 kg
  82	475 kg		105	925 kg
  85	515 kg		110	1060 kg

  Neki od indeksa brzine
  Oznaka	Max. brzina		Oznaka	Max. brzina
  Q	160 km/h		V	240 km/h
  S	180 km/h		W	270 km/h
  T	190 km/h		Y	300 km/h
  U	200 km/h		Z	240+ km/h
  H	210 km/h

• Proizvođači guma nekada indeks brzine stavljaju ispred R slova u oznaci dimenzija (npr. 235/45 ZR 17)

• 164 = datum proizvodnje gume u formatu WWY odn. WWYY. Prve dvije znamenke određuju tjedan u godini kada je guma proizvedena, dok zadnja znamenka označava zadnju znamenku godine proizvodnje. U ovom primjeru to je 16. tjedan 1994. godine. Rok trajanja gume je u pravilu 8 godina, a nakon toga guma gubi neka svoja svojstva. Rekli bi naši ljudi da se plastificira. Kako znati da ta guma nije proizvedena 1984? Pa proizvođač nije te godine imao navedeni model u ponudi te godine...
• Gume proizvedene nakon 2000. godine imaju dvoznamenkastu brojku godine, npr. 4602 odn. 46. tjedan 2002. godine
• Na protektirane (obnovljene) gume proizvođač bi trebao utisnuti novu oznaku vremena proizvodnje preko postojeće, pa bi ih se po tome trebalo moći i prepoznati - dakle, ako su u DOT oznaci zadnja slova drugačija od prethodnih, onda se radi o protektiranoj gumi (naravno, proizvođači protektiranih guma se trude otisnuti oznaku negdje drugdje).
• Ove druge DOT oznake su interne tvorničke šifre (npr. šifra proizvođača i tvornice)...
• DOT je skraćenica od Department of Transportation

• 200 = Indeks trošenja gume. Ova guma se duplo sporije potroši nego "standardna" guma... Iliti 200%... Postoji određena ruta gdje se testiraju sve gume i mjeri se njihova potrošnja... Što je manji ovaj broj to se guma brže troši.
• Ovaj parametar možete tumačiti i na način da se broj pomnoži sa 200 i dobije se približna kilometraža koju može navedena guma preći - naravno, u idealnim uvjetima...

• A = Indeks držanja na mokroj podlozi. Postoje gume sa indeksom A, B i C, s tim da ona sa indeksom A ima najbolju "trakciju" na mokroj podlozi kod kočenja... One sa oznakom AA su još bolje... Ova oznaka se dobije mjerenjem na ravnoj ruti i ne odnosi se na trakciju u zavojima...

• A = Indeks termalne otpornosti pri velikim brzinama. Što je slovo "manje" to je otpornost veća... Što će reći da je A najbolje...

Ponekad proizvođači ova zadnja tri parametra "proguraju" pod jedan, npr. 280BC... ista stvar - drugo pakiranje...

ZIMSKE GUME

• Zimsku gumu možete prepoznati (pored nacrtanih pahuljica sa strane) i po utorima koji, za razliku od ljetnih i športskih, najčešće nemaju nikakve uzdužne kanale... međutim, glavna razlika između ljetne i zimske gume je u smjesi odn. materijalu od koje se radi - ljetna guma se na niskim temperaturama plastificira pa nema dobra svojstva, dok zimska guma u tim uvjetima ima optimalnu tvrdoću (odn. mekoću) i druga svojstva... Obratite pažnju na izraz ZIMSKA.... dakle, guma za zimu, ne samo za snijeg - to ne mora biti snježna guma, nego zimska guma, i treba je stavljati na vozilo u zimskim mjesecima, bez obzira da li ima snijega na cesti!!!
• Prednost zimske gume nad ljetnom može se osjetiti već pri vanjskoj temperaturi od 6 stupnjeva Celzijevih
• M+S = Mud + Snow - gume čiji bi profil trebao biti posebno prilagođen za vožnju po blatu odn. snijegu... Ovo NIJE oznaka za cijelogodišnje gume (kako je uvaženo među našim narodom), a štoviše, ovo NIJE ni oznaka za zimsku gumu - dakle, M+S guma ne mora nužno biti ni zimska guma!!!... Po specifikacijama, pored ostalog, to je guma čiji dezen šara (površina koja je u dodiru s cestom) sadrži minimalno 25% "praznina" (kanala)... tako da, teoretski, sportska ljetna guma može imati M+S specifikaciju jer u specifikacijama nigdje ne piše kako se M+S gume moraju realno ponašati na snježnom ili blatnom terenu (za razliku od npr. guma koje "žele" nositi "Severe winter traction" oznaku)... Uglavnom, kada dođete kod vulkanizera negdje početkom studenog, nemojte tražiti M+S gume, nego tražite zimske gume! (iako će plod tog upita kod 98% vulkanizera bez razmišljanja uroditi istim plodom)... I nemojte biti papci, pa stavljati zimske gume tek kad padne prvi snijeg - ako živite u Zagrebu (ili nekom drugom gradu srodnih klimatskih uvjeta) stavite ih početkom studenog i skinite sredinom ožujka...
• 'Ajmo malo pretjerivati: provjerite negdje (npr. u Statističkom uredu Vašeg grada / županije, ili možda u Hidrometeorološkom zavodu) kada u Vašem kraju prosječne temperature zraka padaju ispod 7 stupnjeva Celzijevih... Konkretno, u Zagrebu prosječna temperatura pada ispod 7 stupnjeva točno 11. studenog, a diže se iznad 7 stupnjeva 17. ožujka - Izvor podatka: Statistički ljetopis Zagreba 2000. godine; mjereno na Griču, prosjek mjerenja od 1862. godine do 1990. godine...
• Bez obzira na ovaj podatak, zakonski je propisano u nekim nama okolnim državama (a bogatim snijegom, kao što su Slovenija ili Austrija) da se zimske gume moraju "nositi" od 01.11. do 31.03.... Pa ako želite izbječi maltretiranja njihovih carinsko-policijskih službenika... Što se tiče propisa vezanih za zimsku opremu, ovdje vrijedi jedno veliko pravilo: što je država manja, propisi su restriktivniji!

CJELOGODIŠNJE GUME

• Cjelogodišnje gume postoje, i kao takve su označene (na stranicama imaju i sunce i pahuljicu). Zašto onda nisu sve gume cjelogodišnje? Zato jer je dobra ljetna guma ljeti još uvijek bolja od cjelogodišnje, kao što je i dobra zimska guma bolja od cjelogodišnje zimi... Cjelogodišnje gume su idealne za nezahtjevne vozače - ovdje će vjerojatno biti najviše problema, jer će rijetko tko priznati da je nezahtjevan vozač - a u nas je barem 98% vozača kojima bi ovakva guma odgovarala. Iako je cjelogodišnja guma nešto skuplja od ljetne, uzmite/pokrenite neki kalkulator i izračunajte nakon koliko izmjena guma (zimske/ljetne) Vam se isplati razlika u cijeni cjelogodišnje gume u odnosu na dva seta ljetnih/zimskih guma... Vidjet ćete da Vam se isplati... Modeli cjelogodišnjih guma koje se kod nas mogu kupiti su Toyo Vario i Goodyear Vector... Obje sam vozio i znam da su dobre!

PUNJENJE GUME PLINOM

• Danas veliki broj (boljih) vulkanizera nudi uslugu punjenja guma plinom. Naravno, to nije isti plin koji Vam u domaćinstvu služi za kuhanje, stoga NEMOJTE pokušavati u kućnoj radinosti napraviti isto... Učinak plina u Vašim gumama se svodi na manje zagrijavanje gume i ravnomjernije širenje plina unutar kotača - direktne posljedice su dulji vijek gume, (recimo) nešto stabilnije vozilo, ali i puno manje brige oko stalne kontrole pritiska u kotačima.

RUNFLAT GUME

• A ne da mi se osmišljati (novo)hrvatski izraz za gume na kojima se može voziti i ako se probuše... Dakle, radi se o gumama koje imaju apliciranu neku od tehnologija koje omogućuju nastavak vožnje i nakon bušenja gume, ili npr. otkazivanja ventila, ili bilo kojeg drugog razloga čija posljedica bi bila pad pritiska u gumi. Jedno vrijeme su na tržištu postojala dva sistema, ali onaj Michelinov, koji je zahtijevao i posebne naplatke, nije baš zaživio, tako da se na tržištu mogu naći samo one gume koje idu na standardne naplatke, ali imaju ojačane stjenke koje mogu izdržati opterećenje vozila - barem neko vrijeme.
• Mane takvih guma su, viša cijena (+20-30%), gubitak udobnosti (zbog tvrđe strukture) i nešto malo viša masa kotača (opet, zbog ojačanja), a nisu ni dostupne u svim dimenzijama.
• Prednosti su: ipak smanjenje ukupne mase vozila (jer nisu potrebni rezervni kotač i dizalica), puno blaže posljedice u vožnji prilikom gubitka pritiska (stabilniji automobil), veća sigurnost vozača i drugih osoba u vozilu jer nema potrebe za zaustavljanjem na npr. nepreglednom mjestu, po magli, kiši i blatu kako bi se zamijenio kotač - a ni sama autocesta nije baš ugodno mjesto za takve manevre. Vole ih i žene - sve jasno?
• Ovakve gume vole koristiti i vlasnici vozila na plin jer im se često rezervoar za plin nalazi na mjestu rezervnog kotača.
• Na puknutoj "runflat" gumi se ne možete voziti beskonačno; između 50 i 300 km - ovisno o opterećenju vozila, ali nikako preko 80 km/h! Svi proizvođači automobila koji predviđaju ugradnju ovakvih guma obavezno ugrađuju na vozilo i sustav za prepoznavanje gubitka pritiska - posljedica je to činjenice da vozač nije svjestan da mu je guma probušena (kao što bi bio slučaj kod korištenja klasičnih guma) pa bi se možda upustio u neki manevar koji bi mogao tragično završiti.

Prilikom (de)montaže guma/kotača treba obratiti pažnju na slijedeće detalje:

• Neke gume su asimetrične, pa treba obratiti pažnju koju stranu staviti prema unutra odn. koju prema vani
• Kod nekih je važno i u koju stranu se vrte (Directional)
• Kada mijenjate sezonske gume označite (kredom) koja je guma bila na kojem kotaču, odn. koji kotač je bio na kojoj strani i njegov smjer okretanja. Dakle prednji lijevi kotač na svoje mjesto, prednji desni isto tako....
• Jedna od čestih nedoumica je i pitanje da li treba bolji par guma staviti na prednje ili na stražnje kotače. U gotovo svim školama sigurne vožnje će Vam objašnjavati kako bolje gume treba uvijek stavljati na stražnje kotače, bez obzira na to da li je pogon na tim kotačima ili nije. Nisam baš siguran u tehničko objašnjenje ove teorije, ali tako "kažu profesionalci". E sad, postoje argumenti koji kažu da bi bolji par guma uvijek trebao biti na prednjoj osovini; prilikom kočenja prednje gume sudjeluju sa preko 80% učinka u toj radnji, prednji kotači su upravljački a tu je još i pitanje akvaplaninga. Ako pogledate zakone većine država, tamo se nerijetko kaže kako treba u zimskim uvjetima imati zimske gume barem na pogonskim kotačima - ako su to prednji, to znači da bi "bolje" gume trebale biti na prednjim kotačima. Tu se moram složiti sa "zakonom" u odnosu na "profesionalce" - kod zimskih guma je najvažniji parametar "trakcija", i tu je bitno da najbolju trakciju imaju pogonski kotači - sve ostalo je isto tako bitno, ali ne toliko koliko i trakcija. Vi odlučite za sebe!

ET 40 - 4×100

• ET40 = Razmak (u mm) između uzdužne sredine felge i dijela felge koji se naslanja za pričvršćivanje na automobil... ova oznaka se još naziva Offset... a može ga pratiti pozitivan ili negativan broj, ovisno o tome da li je naslanjajući dio felge isturen prema vani (broj je onda pozitivan i kotač je više uvučen u blatobran), ili prema unutra (onda je broj u minusu, a kotač (u pravilu) viri van blatobrana).
• Montaža felge sa krivim Offset-om može se odraziti na stabilnost Vašeg automobila! Ukoliko proizvođač ne nudi felgu (koja se Vama sviđa) sa Offset-om koji odgovara Vašem automobilu, pogledajte da li u ponudi ima istu felgu manje širine (npr. 7J16 umjesto 8J16), jer se (u pravilu) mijenjanjem širine mijenja i ET (Offset).

• PCD = Pitch Circle Diameter, označava promjer kružnice koju čine središta vijaka koji drže felgu.

• Shema vijaka = (broj vijaka × PCD) označava razmak vijaka. Ako niste do sada primijetili, znajte da ne paše svaka felga sa 4 vijka na svaki automobil sa 4 vijka... 4 × 100 znači da felga ima 4 vijka koji formiraju kružnicu promjera 100mm ... Postoje još: 4×98, 4×108, 4×110, 4×114, 4×130, 4×140, 5×100, 5×108, 5×110, 5×114, 5×115, 5×120, 5×121, 5×130, 6×108, 6×110, 6×114, 6×130, 6×140...

• Raspored stezanja vijaka = ovaj trenutak je isto tako važan jer Vam se može dogoditi da Vam se kotač u vožnji "sam" odvije i (ako ste gluhi i imate drvene ruke) otpadne...

Napomena: Ne mora značiti da felga koja ima neku schemu vijaka paše na sve aute sa tom schemom... Može se dogoditi da npr. ET/Offset ne odgovara... Konkretno: felga sa VW Golfa ne paše na Hondu Civic, iako imaju istu schemu... Golf ima ET32 dok Honda ima ET37... znači da će na Hondi Golfova felga premalo viriti vani i može strugati o amortizer (ili neki drugi dio mehanike ili karoserije)...

Linkovi na stranice proizvođača felgi:

ABT, AEZ, Alpina, Arbet, Artec, ATS, Autec, Azev, BBS, Beta Tec, Borbet, Brock, Bryton, Cobra, D&W, Dezent, Enzo, Fun Company, Hamman, Hartge, Interpneu, JE-Design, M-Wheels, MK motorsport, Mille Miglia, Momo, Mulini, O.Z. Racing, Oettinger, Postert, Power Tech, Projektzwo, Racing Dynamics, RH Alurad, Rial, Rieger, Ronal, RTR, Schmidt, AC Schnitzer, Shaper wheels, Smoor, TSW, Zender